TAF

Zlatko Minić (TS): Značajan pad ocene transparentnosti gradske opštine Obrenovac u 2022. godini

Facebook
X
WhatsApp
Email
Print
Copy Link
Viber
Gradska opština Obrenovac već je imala „kontinuirano smanjivanje ocene transparentnosti” sa 42 (2015.) na 38 (2019.), potom 41 (2020.), da bi usledio „značajan pad ocene na 35 u 2021.” i dalji pad na 32 u ovoj godini. „Očito u Obrenovcu transparentnost nije bila politički prioritet”, kaže Zlatko Minić, koordinator istraživanja Indeksa transparentnosti lokalne samouprave LTI 2022 koje sprovodi Transparentnost Srbija.

Indeks transparentnosti lokalne samouprave (LTI) presek je stanja u trenutku prikupljanja informacija ističe Zlatko Minić za TAF. Proces prikupljanja informacija traje i odvija se u više faza, ali je rezultat ustanovljen u jednom trenutku. Zato je „uvek moguće da ima odstupanja u trenutku kada neko posmatra sajt u odnosu na ono što je stanje koje je uspostavljeno kao presek”, objašnjava Minić, jer se u međuvremenu može pojaviti nešto čega u trenutku istraživanja nema.

Postupak istraživanja, ocenjivanja i rangiranja 145 jedinica lokalne samouprave (JLS) i 25 gradskih opština u Srbiji sprovodi Transparentnost Srbija (TS), već šest godina. Opštine i gradovi se rangiraju, na osnovu kriterijuma transparentnosti određenih putem 95 indikatorskih pitanja (pokazatelja). Krajnja ocena može biti od nula do sto poena i zbir je prosečnih ocena po oblastima.

Oblasti koje se istražuju i ocenjuju, pored ostalog su Skupština i Veće, Budžet, JLS i građani, Slobodan pristup informacijama, Javne nabavke, Informator o radu, Javna preduzeća i ustanove i Javne rasprave i javni konkursi. Loši rezultati u nekim kategorijama ne moraju nužno značiti da je korupcija raširena u tim oblastima, a dobri rezultati nikako ne garantuju da nema korupcije. 

 Transparentnost Srbija logo (TS)

Specifičnost ovogodišnjeg istraživanja LTI je primena izmenjenog Zakona o javnim nabavkama, po kome više ne postoji obaveza da se na sajtu naručioca objavljuju svi podaci. Opštine su to dočekale „širom raširenih ruku”, što je kod mnogih dovelo do pada ocene transparentnosti, uključujući i gradsku opštinu Obrenovac.

„Obrenovac sada ima nula bodova u oblasti Javne nabavke plus još jedan indikator koji se nalazi u okviru Informatora o radu a tiče se javnih nabavki, koji je isto nula. To samo po sebi može biti razlog za solidan pad, jer smanjuje ocenu za četiri ili pet bodova u odnosu na prethodno istraživanje kada su te informacije mogle da se nađu. Ali, Obrenovac je već imao kontinuirano smanjivanje ocene pre promene zakona, sa 42 na 38, potom 41 u 2020. godini a onda značajan pad na 35 u 2021. godini. I zatim dalji pad na 32 u ovoj godini, što je generalno jako loše”, kaže Minić.

Loše prosečne ocene po oblastima Budžet, Skupština i Veće, JLS i građani

Pored javnih nabavki, kod gradske opštine Obrenovac primetan je nedovoljan broj objavljenih budžetskih dokumenata, kao i nedostatak informacija o postupku donošenja odluka kada je reč o skupštini i veću opštine. Nije vidljiv dnevni red naredne sednice skupštine, kao ni predlozi dokumenata o kojima će se raspravljati.

„Užasno je loša ocena u vezi sa budžetom jer ima samo jedan jedini bod za organizovanje javne rasprave o budžetu. Nismo našli ni poziv, nismo našli ni izveštaj, ni budžet, ni obrazloženje u trenutku kada smo to tražili, ni periodične izveštaje o realizaciji. Ništa od indikatora koji mogu da donesu 14 bodova. Loše je i što nije odgovoreno na zahtev građanina koji je tražio benigni podatak, ali se nije predstavio da nastupa u ime TS. Građanin nije dobio odgovor, a taj indikator nosi dva boda. I tu je Obrenovac, od 170 opština i gradova, u grupi od 40 onih koji nisu odgovorili na zahtev građanina”, objašnjava Minić. „Poređenjem po godinama, vidi se da je Obrenovac izgubio bodove od 2015. godine do danas zato što više nisu dostupne odluke koje skupština usvaja, odnosno dokumenti. Nikada nije ni bila dostupna odluka koju usvaja opštinsko veće i više nema ni najava sednica opštinskog veća, koje su u jednom periodu objavljivane.”

Situacija nije bolja ni u oblasti usluga koje se pružaju građanima od strane opštinske uprave.

„Stvarno je očajno stanje u celoj oblasti u vezi sa uslugama koje se pružaju građanima jer su mnoge stvari nestale. Nema podataka o kontaktu građana pojedinačno sa odbornicima. Nema više mehanizma za prijavu korupcije u uslužnom centru, iako to može da bude samo i knjiga primedbi. Očito ni ona nije nađena kada je naš istraživač posetio uslužni centar. Na sajtu nema nikakve opcije za prijavu nepravilnosti. Iako je ranije postojalo, na sajtu opštine, nema obaveštenja kako građani mogu da prisustvuju sednicama skupštine i uputstva kako da se prijave. Kada je reč o javnim konkursima, naš istraživač je našao samo konkurs raspisan za medije. Nije našao rešenje o dodeli sredstava, nije našao izveštaj o utrošku sredstava iz prethodnih godina ili godine, nije našao konkurs za dodelu sredstava udruženjima i ta rešenja o dodeli, što nije dobro”, tvrdi Minić.

Koordinator istraživanja Indeksa transparentnosti lokalne samouprave Transparentnosti Srbija Zlatko Minić (Foto:Medija centar)

Javna preduzeća dobro ocenjena, ćutanje uprave’ česta pojava kod zahteva za informacijama

Nasuprot navedenom, Obrenovac je jedna od najbolje ocenjenih opština po pitanju transparentnosti podataka o javnim preduzećima.

„Specifično kod Obrenovca je da su ocene u vezi sa javnim preduzećima relativno visoke. U toj kategoriji ima devet bodova od mogućih 18, što je solidno. Čak na sajtu opštine postoji stranica komisije za izbor direktora javnih preduzeća sa dokumentima. Prijatno je iznenađenje kada opština sa tako niskom ocenom transparentnosti u nekoj kategoriji ima veći broj bodova. Javna preduzeća su praktično jedina oblast gde je Obrenovac dobro ocenjen. Sve ostalo je manje-više loše.”

Kada je reč o zahtevima za slobodan pristup informacijama od javnog značaja Minić kaže da je uočljiv nedostatak obaveštenja i uputstava za građane kako i gde mogu podneti taj zahtev i da je takozvano ‘ćutanje uprave’ umesto odgovora česta pojava. „Zanimljivo je da gradska opština Obrenovac nema nerealizovanih rešenja poverenika a sa druge strane nisu odgovorili na zahtev građanina (u okviru istraživanja), što je kontradiktorno. Ne odgovore na prvi zahtev, onda odgovore na dopis, pa dostave informacije iz prvog zahteva.”

Slučajeve odbijanja zahteva za informacijama rešenjem, što je suprotno zakonu, Minić posmatra kao obeshrabrivanje i demotivisanje građana da traže informacije i kao oblik zastrašivanja.

„Nisam pravnik ali verujem da pravnici potpisuju rešenja za odbijanje i teško mogu da verujem da neko toliko ne zna. Može biti da zaista nema ljudi koji bi taj posao radili ili da nema volje da se nešto prikupi i računa se da će tražilac odustati od zahteva kada ne dobije odgovor. Mogu da shvatim, iako ne mogu da opravdam, da neko ne odgovara u nadi da će građanin odustati, da se neće žaliti. A kad se građanin žali, kaže „ipak ću sad da odgovorim”, jer će takvim pristupom smanjiti posao za dve trećine, u nadi da će dve trećine onih koji podnose zahtev odustati jer će im biti mrsko da se žale i prolaze dalje kroz proceduru. Ali da neko uloži energiju da odbija zahtev rešenjem, to se radi jedino sa ciljem da se tražioc informacije trajno odbije. I to jesu oblici nekog zastrašivanja.”

Srbija interaktivna mapa LTI 2022 (Foto: Transparentnost Srbija)

Netransparentnost upravljanja opštinom preporuka” za napredovanje?

Na pitanje TAF-a, koja se poruka šalje građanima imenovanjem bivšeg predsednika opštine Obrenovac na mesto menadžera grada Beograda, imajući u vidu značajan pad ocene transparentnosti opštine kojom je upravljao, Minić je rekao da smatra da će se on „dobro uklopiti” u Beogradu na toj poziciji.

„Očito u Obrenovcu transparentnost nije bila politički prioritet. Generalno, u lokalnoj samoupravi je lepo kada neko odluči da transparentnost ceni i boduje u svom političkom životu, ali političari su svesni da nema toga što asfalt neće nadoknaditi. Asfalt je verovatno u Srbiji „ubojitije” sredstvo u političkoj borbi nego transparentnost. Građani će pre glasati za nekoga ko ide kod njih sa mašinama, asfaltira ili deli po 3000 dinara nego za onoga ko se zalaže i bori za transparentnosti. Na žalost, živimo u društvu u kome se netransparentnost neguje već dosta dugo a posebno u poslednjih šest, sedam godina. Ovde imamo paralelu sa ljudskim pravima, gde se jednom dosegnuti nivo ljudskih prava ne sme smanjivati. Čini mi se da se vlasti u Srbiji generalno, kada dosegnu neki nivo netransparentnosti, trude da ne umanje taj nivo, čak i kada se traže benigne informacije. Smatraju da će im se ako daju nešto benigno, tražiti da daju nešto drugo. TS je u prethodnom periodu sa Beogradom imala takav odnos da smo odgovore dobijali ‘na kašičice’, ali ne na sve što smo tražili ili nismo bili zadovoljni onim što dobijemo. Tako da će se tu (kao gradski menadžer Beograda) generalno verovatno dobro uklopiti bivši predsednik opštine Obrenovac.”

Zlatko Minić ocenjuje da trend LTI gradske opštine Obrenovac nije dobar, jer ne samo da nema rasta već se ni postojeći nivo transparentnosti ne održava. Smatra da bi ocena transparentnosti bila ista ili čak za jedan bod veća nego prethodne godine da je zadržana praksa da se objavljuje sve u vezi sa javnim nabavkama.

Gradska opština Obrenovac (Foto: TAF)

„Transparentnost Srbija jako mnogo radi sa lokalnom samoupravom u okviru nekih drugih projekata i stalno slušamo da nema dovoljno ljudi i da im nisu neke stvari jasne oko nadležnosti. Niska ocena može biti indikator da se možda nešto krije, ali može značiti i da nema dovoljno ljudi ili da prosto nema volje da se na tome radi. Ako im je stalo do transparentnosti, predsednik opštine ili načelnik uprave će nekog zadužiti kao koordinatora a osoba za pristup informacijama će manje više to tehnički i logistički sprovoditi. Ako takvog pristupa nema, građani će prirodno posumnjati da se nešto krije, iako može da bude niz drugih obrazloženja za lošu ocenu“, objašnjava Minić.

„Transparentnost nije stvar samo zakonske obaveze, nego i nekih viših standarda. Najbolje ocenjeni su ovome dali prioritet političkom odlukom. U svom radu gradonačelnik ili predsednik opštine, žele da iskoriste transparentnost kao „značku na reveru” u kampanji ili slično, i mi smo toga svesni. Zato i naglašavam da ovo nije indulgencija za neke druge stvari i nije potvrda da nema korupcije ili već ne znam čega.

Sa jedne strane indeks (ocena) transparentnosti zavisi od političke volje da se transparentnost u radu organa javne vlasti prihvati kao viši standard i da se neguje. Sa druge strane je pitanje administrativnih kapaciteta i administrativne volje da se sve to održava. Nije dobro ako se političkom voljom u jednoj godini nešto napravi ali ne na sistematičan način. Posebno je loše kada to zavisi od promene vlasti i visoka ocena padne nakon promene vlasti. A naročito loše ukoliko zavisi od jedne osobe. Tada, čak i da ne dođe do promene vlasti ali se promeni jedna osoba u administraciji, u rukovodstvu, zamenik predsednika opštine, gradonačelnik, neki pomoćnik koji se za to zalagao, sve stane. Drugim rečima, transparentnost je pitanje, s jedne strane odluke ali sa druge strane i sistemskog uređenja i pristupa prema transparentnosti i korupciji generalno”, zaključuje Minić.

Na pisane upite poslate predsedniku gradske opštine Obrenovac Milošu Stanojeviću i načelnici opštinske uprave Katarini Mijuk, o razlozima koji su doveli do pada ocene transparentnosti opštine Obrenovac, do trenutka objavljivanja teksta, TAF nije dobio odgovore.