U bombardovanju koje je trajalo 78 dana, teško su oštećeni infrastruktura, privredni objekti, zdravstvene ustanove, medijske kuće i vojni objekti.
Napadi na Jugoslaviju počeli su 24. marta 1999. na osnovu naređenja tadašnjeg generalnog sekretara NATO-a Havijera Solane, a Vlada SRJ je iste noći proglasila ratno stanje.
Akcija NATO-a, koju su vlada SRJ, ali i brojni pravni stručnjaci nazvali agresijom, usledila je posle neuspešnih pregovora o rešenju krize na Kosovu i Metohiji, u Rambujeu i Parizu, februara i marta 1999. godine.
Kumanovski vojno tehnički sporazum postignut je 9. juna 1999. On je označio kraj NATO bombardovanja tadašnje SRJ. Slobodan Milošević, tadašnji predsednik SRJ, pristao je da povuče sve vojne i policijske snage sa Kosova i Metohije i prepusti pokrajinu snagama UN. Savet bezbednosti UN je 10. juna usvojio Rezoluciju 1244 nakon čega je usledilo povlačenje vojske i policije iz pokrajine i ulazak medjunarodnih vojnih trupa, kojim je precizirano povlačenje snaga VJ sa Kosova i ulazak u pokrajinu medjunarodnih vojnih trupa 12. juna.
Po podacima UNHCR-a, Kosovo je od dolaska mirovnih snaga napustilo oko 230.000 Srba i Roma, a vratilo se oko 800.000 izbeglih Albanaca.

Na 24. godišnjicu početka NATO agresije, komemoracije i protestne akcije širom Srbije
Na 24. godišnjicu početka NATO agresije, zvaničnici će položiti vence na spomen obeležja poginulim civilima i pripadnicima vojske i policije dok će centralna državna manifestacija pod nazivom Dan sećanja na stradale u NATO agresiji, početi u 18 časova u Somboru.
Skupu će kako je najavljeno, prisustvovati predsednik Srbije Aleksandar Vučić, patrijarh SPC Porfirije, predsednik Republike Srpske Milorad Dodik i predstavnici vlade Srbije.
U Beogradu će godišnjica početka NATO agresije biti obeležena u parku Tašmajdan, gde će venac na spomenik devojčici Milici Rakić položiti gradski menadžer Miroslav Čučković dok će predsednik Skupštine grada Nikola Nikodijević položiti venac na spomen obeležje stradalim pripadnicima Vojske Jugoslavije na brdu Straževica u Rakovici.
Godišnjicu su obeležili i predstavnici Dveri, Zavetnika, Nove Demokratske stranke Srbije i Pokreta obnove Kraljevine Srbije (POKS) koji su simbolično u 12.44 časova, održali konferencije za novinare ispred Vlade Srbije u Beogradu i Pokrajinske vlade u Novom Sadu.

Te stranke su ranije pozvale građane Srbije da na godišnjicu početka NATO agresije iskažu protivljenje evropskom sporazumu za normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i da blokiraju sedišta lokalnih samouprava.
Najavile su i da će sa tih skupova zatražiti ostavku predsednika Aleksandra Vučića koga optužuju da je prihvatanjem sprovođenja evropskog plana, praktično priznao nezavisnost Kosova, kao i raspisivanje vanrednih parlamentarnih izbora.