Evropska komisija: Srbija započela reformu sudstva, ali nije eliminisala političko uplitanje

Izvor: BETA

Naslovna fotografija:  BETA/European Commission/Etienne Ansotte/MO 

 

Srbija je u oblasti pravosuđa postigla izvestan napredak u pravcu osnaživanja nezavisnosti i odgovornosti sudstva, ali u praksi se još uvek ne vidi smanjenje neprimerenog političkog uticaja na sudije i tužioce, piše u najnovijem izveštaju Evropske komisije o napretku Srbje na putu evrointegracija.

U izveštaju koji pokriva period od 20. juna 2021. do 20. juna 2022. godine, Komisija navodi da je Srbija u februaru učinila važan korak usvajanjem ustavnih amandmana, kao i pratećeg ustavnog zakona kojim su definisani potezi i rokovi za reformu sudstva.

Navodi se da je u pripremi ustavnog zakona dva puta konsultovana i Venecijanska komisija Saveta Evrope, i da su njene primedbe usvojene, kao i da je javna rasprava bila dovoljno inkluzivna i transparentna.

Zakoni čije je usvajanje omogućeno izmenama ustava uglavnom se odnose na imenovanje sudija i tužilaca i treba da spreče potencijalne uticaje politike na pravosuđe, što, kako se navodi, sa sadašnjim zakonodavstvom nije slučaj.

“Da bi ustavni amandmani imali i praktičan efekt, neophodno je da prateći zakoni budu brzo usvojeni”, piše u izveštaju Evropske komisije.

Podsećajući da su za izradu novih zakona imenovane dve stručne komisije, Evropska komisija ukazuje da će u tom procesu biti neophodne široke i inkluzivne konsultacije, kao i potpuno usaglašavanje sa preporukama Venecijanske komisije i evropskim standardima.

“Upskos tom pozitivnom razvoju, ostaju značajni izazovi i kašnjenja u realizaciji, koji se odnose na nepristrasnost, odgovornost, efikasnost i profesionalnost sudstva. Sadašnji sistem imenovanja, premeštaja i napredovanja sudija i tužilaca mora da bude izmenjen kako bi se obezbedilo da karijere budu u postpunosti zanovane na zaslugama”, navodi se u izveštaju.

Komisija dodaje i da je “preduzet jedan broj koraka kako bi se smanjio prostor za uticaj politike na pravosuđe, ali još se u praksi ne može videti slabljenje neprimerenog uticaja na sudije i tužioce”.

Konstatuje se i da “je pritisak na sudstvo i tužilaštvo i dalje visok” i da “vladini zvaničnici, uključujući i one najviše, i članovi parlamenta i dalje javno komentarišu tekuće istrage ili sudske postupke, kao i rad pojedinih sudija i tužilaca”, što je suprostno i novom kodeksu ponašanja poslanika.

Takođe, “jedna broj medija objavljuje procurele informacije o istragama i sudskim predmetima, što se može smatrati uplitanjem u istrage i sudske postupke, i što rađa neprimeren pritisak na pojedinačne članove sudova ili tužilaštava”, navodi se u izveštaju.

Napominjući da je Srbija dužna da u potpunosti sarađuje sa Međunarodnim rezidualnim mehanizmom za ratne zločine u bivšoj Jugoslaviji i da u potpunosti poštuje i primenjuje njegove presude i odluke, Evropska komisija ukazuje da se u Srbiji i dalje dovode u pitanje presude tog krivičnog suda, i to i na najvišim nivoima.

U izveštaju se ukazuje i da Srbija treba da počne da primenjuje strategiju ljudskih resursa i prateći akcioni plan, koje je usvojila u decembru 2021. godine i koji treba da unaprede efikasnost celog pravosuđa.

U delu izveštaja koji se odnosi na borbu protiv korupcije, ocenjuje da Srbija u toj oblasti ima izvestan nivo pripremljenosti za evropske integracije.

Podseća se na ocenu Grupe država protiv korupcije (GRECO) iz marta ove godine, da je Srbija usvajanjem amndmana na Zakon o sprečavanju korupcije pokušala da reši uočene nedostake i osnažila okvirne uslove za sprečavanje sukoba interesa u slučaju poslanika, sudija i tužilaca. Navodi se i da se blago povećao broj osuđujućih prvostepenih presuda za slučajeve visoke korupcije.
 
Međutim, kako se navodi, Srbija još mora da pripremi novu antikorupcijsku strategiju i prateći akcioni plan, koordiniše prevenciju i represiju korupcije i da se temeljito posveti njenom suzbijanju.

U izveštaju se primećuje i da u pojedinim slučajevim, a navodi se konkretno i slučaj Krušika, nisu u skladu sa zakonom istražene optužbe uzbunjivača koje se odnose na korupciju na visokom nivou. Evropska komisija primećuje i da veliki broj izuzeća iz odredbi Zakona o javnim nabavkama predstavlja ozbiljan rizik za korupciju.

Srbija ima izvestan nivo pripremljenosti i u oblasti borbe protiv organizovanog kriminala, i u posmatranom periodu je zabeležen ograničen napredak u sprovođenju preporuka koje treba da unaprede tu borbu.

“Podaci koje je dostavila Srbija pokazuju pomešanu sliku – broj novih istraga i pravosnažnih presuda porastao je 2021. u odnosu na prehodnu godinu, dok je broj optužnica i prvostepenih presuda opao. Proaktivne i sistematske istrage novčanih tokova, posebno u slučajevima neobjašnjivog bogaćenja, nisu redovna praksa”, piše u izveštaju.

Takođe se primećuje i da se u Srbij još uvek u ograničenoj meri koriste instrumenti zamrzavanja i zaplene imovine stečene krivičnim delom.

U tom kontekstu se navodi da Srbija mora da pojača istrage i procesuiranje dela vezanih za pranje novca i da više koristi instrument zamrzavanja i zaplene imovine.

Uz to Srbija “treba da izmeni krivični zakonik kako bi efikasno kriminalizovala trgovinu oružjem”, piše u izveštaju, i dodaje da kao i tokom 2020, ni 2021. godine u Srbiji u kontekstu organizovanog kriminala nijedna osoba nije osuđena za dela povezana sa vatrenim oružjem i trgovinu oružjem..

Srbija, dodaje se, treba da “preduzme konkretne korake koji će obezbediti jasno razlikovanje prisluškivanja komunikacija u okviru krivične istrage sa jedne, od onog koje se vrši iz bezbednosnih razloga”,   

U izveštaju se primećuje i da u Srbiji nije zabeležen napredak u usklađivanju domaćih zakona sa zakonima EU o ekološkoj odgovornosti i krivičnim delima iz te oblasti.